Napredno iskanje
sl
en hu it sl

Franjo POLJANEC

Portret - Franjo  POLJANEC
Anton Coratti: Franjo Poljanec, karikatura, 1938 (Hrani Knjižnica Mirana Jarca)

Foto galerija

Rojen:
21. avgust 1896, Šmarjeta
Umrl:
13. februar 1987, Zagreb (pokopan v Šmarjeti)
Variante imen:
Radoslav
Poklici in dejavnosti:
Leksikon:
Življenjepis

Gimnazijo je obiskoval v Novem mestu, kjer sta bila njegova sošolca pesnik in slikar Jože Cvelbar ter igralec Janez Cesar. Po maturi leta 1915 je bil vpoklican na fronto, po koncu vojne pa je odšel na Dunaj študirat slavistiko, germanistiko in filozofijo ter po razpadu Avstro-Ogrske leta 1919 študij nadaljeval v Zagrebu. Absolviral je leta 1921. Leta 1920 je dobil službo gimnazijskega profesorja v Subotici, zatem v Sarajevu, Zagrebu in Beogradu, kjer je bil po drugi svetovni vojni ravnatelj gimnazije. Želja, da bi služboval v Sloveniji, se mu ni izpolnila. Po vrnitvi iz Beograda je deloval kot referent na ministrstvu za prosveto v Zagrebu, kjer je organiziral tečaje za predavatelje ruščine, nato pa je bil od leta 1949 do upokojitve leta 1961 profesor ruskega jezika in književnosti na Pedagoški akademiji v Zagrebu.

Napisal je okrog 25 knjig, ki so doživele več izdaj. Je avtor številnih učbenikov ruskega in drugih južnoslovanskih jezikov, slovnice ruskega jezika, literarnih pregledov in književnih ocen. Njegovo življenjsko delo je rusko-hrvatski-srbski slovar (Rusko-hrvatski ili srpski rječnik, 1962), ki je doživel štiri izdaje. Sestavil ga je v soavtorstvu z ženo Serafimo M. Madatovo Poljanec, ki je sodelovala tudi pri izdaji številnih njegovih priročnikov ruskega jezika.

Večidel svojega  življenja je deloval v Zagrebu, kjer si je ustvaril dom. Pokopan je v družinski grobnici v rodni Šmarjeti na Dolenjskem.

Bil je tudi velik promotor slovenskega jezika, književnosti in kulture. Velik del svoje bogate knjižnice, nekaj rokopisov ter pohištva in predmetov je zapustil Študijski knjižnici Mirana Jarca v Novem mestu.

Dela

Dela (izbor): 
Pregled istorije srpsko-hrvatskog književnog jezika, 1929
Repetitorij istorije jugoslovenske književnosti: (narodne i umetničke), 1936
Istorija srpskohrvatskog i slovenačkog književnog jezika: s pregledom naših dijalekata i istorijskom čitankom: za više razrede srednjih škola, 5. izd, 1940
Vježbenica ruskoga jezika za I. razred gimnazije, 1947
Očerk grammatiki russkogo jazyka dlja starših klassov srednih škol, 1953
Očerk grammatiki russkogo jazyka, 2. izd., 1958
Rusko-hrvatskosrpski rječnik, 1962
Ruska gramatika za svakoga = Russkaja grammatika dlja každogo, 6. izd., 1986
Rusko-hrvatski ili srpski rječnik = Russko-horvatskij ili serbskij slovar. 1. izd., 1987
Očerk grammatiki russkogo jazyka, 11. izd., 1991

Viri in literatura

225 let novomeške gimnazije: 1746–1971. Novo mesto: Gimnazija, 1971, str. 379.
Komelj, B. Profesor Radoslav Franjo Poljanec – osemdesetletnik. Dolenjski razgledi, Sn. 3, št. 2, 23. IX. 1976, str. 30.
Petrov, N. F. R. Poljanec (1896–1987). Dolenjski razgledi, Sn. 5, št. 11, 16. VII. 1987, str. 111.
Zoran, I. Rodoljubov dar Novemu mestu: zapuščina dr. Poljanca že v Študijski knjižnici Mirana Jarca – v posebni sobi. Dolenjski list, Let. 39, št. 35, 1. september 1988, str. 7.

Avtor/-ica gesla: Darja Peperko Golob, Knjižnica Mirana Jarca Novo mesto
Datum prvega vnosa: 15. 12. 2019 | Zadnja sprememba: 10. 3. 2026
Darja Peperko Golob. Franjo POLJANEC. (1896-1987). Obrazi slovenskih pokrajin. Mestna knjižnica Kranj, 2020. (citirano: 30. 5. 2026) Dostopno na naslovu: https://www.obrazislovenskihpokrajin.si/oseba/franjo-radoslav-poljanec/
Prijavi napako

Morda vas zanimajo tudi

Datum vnosa: 14. 1. 2014

Anton AŽBE

30. maj 1862–5. avgust 1905
Uveljavljen zgodovinar urbanizma in likovne umetnosti, raziskovalec Gorenjske ter pomemben glas sodobnega slovenskega slikarstva.
Datum vnosa: 31. 12. 2025

Franc ŽAGAR

4. oktober 1898–12. februar 1945
Sodelavec OF, ki je bil leta 1945 obešen kot talec na Stranicah pri Frankolovem. Po njem je poimenovana ulica v Celju.
Datum vnosa: 2. 8. 2021

Miha ČOP

10. oktober 1888–2. marec 1938
Miha Čop je bil malo manj kot deset let, od leta 1930 dalje, predsednik kluba Jeseniška Skala.